Fizzit v2

Switch to desktop Register Login

Znanost

Gdje studirati? (2. dio) - Ekonomski fakultet u Splitu

 efst1

 

Naš novi feljton čija namjera je predstaviti vam što veći broj javnih i privatnih visokih učilišta odlučili smo početi predstavljajući u Hrvatskoj među budućim studentima inače vrlo traženo područje ekonomije. Tako smo Vam u prvom nastavku predstavili Ekonomski fakultet u Zagrebu, a sada se selimo na jug kako bi vas upoznali s Ekonomskim fakultetom u Splitu.


Studij ekonomije utemeljen je u Splitu, u sklopu Više ekonomske škole, još 1960., a samostalan Ekonomski fakultet dio je Sveučilišta u Splitu od 1974. Nalazi se u modernoj zgradi splitskog sveučilišnog kampusa i na njemu danas studira oko 4.500 studenata koji mogu birati između više studija na sve tri obrazovne razine – preddiplomskoj, diplomskoj i postdiplomskoj. Da bi kandidat koji svoje srednje školovanje završava u Republici Hrvatskoj nakon 2010. godine upisao bilo koji studijski program preddiplomske razine na ovom fakultetu, dovoljno će mu biti položiti tri obvezna ispita državne mature – hrvatski jezik, matematiku i strani jezik – na nižoj, B razini, iz čega se jasno vidi da su upisni kriteriji za ovu visokoobrazovnu instituciju svedeni na nužan minimum. Sama veličina upisnih kvota – koje su usporedive s onima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu – primarno se ne temelji na sustavnom istraživanju tržišta rada i njegovih potreba već prvenstveno proizlazi iz paušalne procjene interesa srednjoškolaca. Mada se broj upisanih studenata marginalno smanjio u posljednjih nekoliko godina, ono što se vrlo brzo da opaziti tijekom boravka na Ekonomskom fakultetu u Splitu jest ne beznačajan broj studenata koji ovaj fakultet nisu upisali zbog stvarnog interesa za akademskim usavršavanjem iz područja ekonomije i želje za napredovanjem u karijeri već zbog stjecanja studentskih prava ili naprosto vođeni silom inercije koju su im nametnuli prijatelji i članovi obitelji. Jasno je da se takav pristup studiranju negativno odražava i na one s ozbiljnim ambicijama, što u konačnici ima implikacije i na perspektivu javnosti o fakultetu pa stoga ne treba čuditi saznanje da poslodavci često s omalovažavanjem promatraju nečiji uspjeh na ovom visokom učilištu.


Još u ožujku 2001. osnovano je Alumni S.E.F., dobrovoljno udruženje bivših studenata Ekonomskog fakulteta u Splitu koje pruža odličnu priliku upravi fakulteta u stjecanju informacija o mogućnostima zapošljavanja te, sukladno tome, u donošenju odluka o obilježjima pojedinih studijskih programa i njihovim pripadajućim ishodima učenja u skladu s tržišnim zahtjevima. Na žalost, kontakti s alumnijima samo su sporadične prirode, a uprava fakulteta također nije uložila potrebne napore kako bi provela analizu uspješnosti studiranja te povezanosti upisnih kriterija i kompetencija koje su budućem diplomantu potrebne u njegovoj karijeri. Zbog svega gore navedenog možemo procijeniti da se studiranje na Ekonomskom fakultetu u Splitu može usporediti sa šetnjom glavnom gradskom ulicom s povezom na očima – uzbuđenje je tu ali budućnost je neizvjesna, a faktori na kojima se temelji uspjeh su vlastita sposobnost snalaženja i puka sreća.


efst3Ako posjetite internetsku stranicu ovog visokog učilišta, primijetit ćete da nije najbolje organizirana i da na njoj ne možete tako lako pronaći informacije o preddiplomskim studijskim programima koji se na njemu nude pa se stoga možete osloniti isključivo na nacionalnu službenu internetsku stranicu za prijave studijskih programa na preddiplomskoj razini. Na internetskim stranicama Ekonomskog fakulteta u Splitu, kao ni nekim drugim putem, nećete pronaći ni definirane ishode učenja, ni na razini studijskih programa niti na razini pojedinih kolegija. Zbog toga je nemoguće provesti ozbiljniju procjenu postignuća studenta i uspješnosti nastavnog procesa, a također je otežana i povezanost studija s tržištem rada.


Ipak, kao student ovog fakulteta imat ćete priliku iskazati svoje mišljenje o radu nastavnog osoblja putem uobičajene studentske ankete koja se redovno provodi na kraju svakog semestra. U slučaju da se požalite na nekog nastavnika, pritužba će se uputiti dekanu koji će potom održati individualni sastanak s problematičnim nastavnikom. Svi nastavnici upoznati su sa rezultatima studentske ankete, a fakultet rektoru Sveučilišta u Splitu podnosi izvješće o onima koje su studenti najlošije ocijenili. Svakako je pozitivno znati da se veći dio nastavnika Ekonomskog fakulteta u Splitu trudi osuvremeniti svoja predavanja uvođenjem novih sadržaja i informatizacijom no ono što zabrinjava jest loše organizirana stručna praksa u sklopu koje bi studenti trebali steći korisno praktično iskustvo unutar područja svog interesa. Zanimljivo je opaziti da je stručna praksa slabost čak i na studijskom programu iz područja turizma, unatoč činjenici da se ovo visoko učilište nalazi u naglašeno turističkom području Republike Hrvatske.


Nadalje, Ekonomski fakultet u Splitu ne udovoljava kriteriju postavljenom na nacionalnoj razini, a u skladu s kojim omjer između stalno zaposlenih nastavnika i studenata ne bi trebao iznositi više od 1:30. Fakultet ovu normu prelazi omjerom 58,44, što znači da njegovi budući studenti mogu očekivati pohađanje predavanja, seminara i vježbi u prilično pretrpanim dvoranama te da dolazi u pitanju mogućnost kvalitetne individualne komunikacije s nastavnikom tijekom predavanja, seminara ili vježbe. Ipak, zanimljivo je obratiti pažnju na dobnu strukturu nastavnog osoblja fakulteta. Naime, na fakultetu se nalazi dovoljan broj asistenata i znanstvenih novaka koji bi jednog dana mogli ostvariti prijelaz u znanstveno-nastavno zvanje docenta i na taj način poboljšati gore spomenut omjer no visokom učilištu ovdje su vezane ruke jer otvaranje novih radnih mjesta ovisi – kao i inače na hrvatskim visokim učilištima – o odobrenju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Da se Ekonomski fakultet u Splitu ovdje nalazi u nepovoljnom položaju najbolje dokazuje saznanje da prosječna dob znanstvenog novaka iznosi 32 godine, a asistenta u nastavi 29,8 godina.


Unatoč spomenutim problemima svakako je ugodno primijetiti da većina asistenata i znanstvenih novaka ima pozitivan odnos prema fakultetu te da svoj posao obavljaju s entuzijazmom pa u kontaktu s njima student može osjetiti dobrodošlicu. Vrlo je pozitivno primijetiti i to da se gotovo polovica zaposlenih nastavnika i asistenata može pohvaliti iskustvom studiranja na nekom drugom visokom učilištu čime su stekli korisna iskustva izvan matične institucije. U većini slučajeva radi se, ipak, o iskustvu sa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu no svakako je vrlo pozitivno saznanje da uprava Ekonomskog fakulteta u Splitu snažno podržava mlade u odlasku na magistarske i doktorske studije na inozemna sveučilišta. Ovome u prilog ide činjenica da su čak 23 nastavnika boravila godinu dana ili duže na znanstvenom usavršavanju u inozemstvu, uglavnom na izradi magistarskih i doktorski disertacija. Kao student priliku za stjecanjem iskustva na nekom od inozemnih visokih učilišta možete dobiti prvenstveno kroz program Erasmus. Na žalost, mogućnost dolaska studenata iz inozemstva na Ekonomski fakultet u Splitu ograničena je činjenicom da se na fakultetu ne izvodi niti jedan studijski program na engleskom jeziku. Prostor za poboljšanje također treba tražiti i na području vertikalne mobilnosti unutar zemlje, koja je i inače slaba na razini cjelokupnog hrvatskog visokoobrazovnog sustava. Kada je konkretno Ekonomski fakultet u Splitu u pitanju, do problema ponajviše dolazi pri prijelazu s preddiplomske razine u Splitu na onu diplomsku na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu zbog činjenice da se u Splitu primjenjuje sustav 3+2 dok je u Zagrebu na snazi sustav 4+1, što studente iz Splita prisiljava na polaganje diferencijalnih ispita prije ostvarenja vertikalne mobilnosti.


Na žalost, unatoč činjenici da Ekonomski fakultet u Splitu pruža podršku svojim studentima i nastavnicima kada je u pitanju boravak u inozemstvu valja primijetiti da je znanstveno-istraživačka djelatnost ove institucije tek u povojima, što svakako možemo proglasiti jednom od njenih najslabijih točaka pa zato budući studenti trebaju dobro razmisliti hoće li upisati ovaj fakultet ako je njihov cilj baviti se znanstvenim radom u području ekonomije. Znanstveni rad kojim se bavi nastavno osoblje Ekonomskog fakulteta u Splitu uglavnom se svodi na sudjelovanje u financijski vrlo ograničenim nacionalnim projektima koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te djelomično na sudjelovanje u projektima koji su rezultat suradnje s domaćim privrednim subjektima no i takvih projekata je u posljednjih nekoliko godina sve manje, ponajviše zbog gospodarske krize. Sudjelovanje u međunarodnim znanstvenim projektima je izuzetno ograničeno pa fakultet svakako treba revidirati svoju znanstveno-istraživačku strategiju te osnažiti suradnju s inozemnim institucijama u tom aspektu. Bez toga njegova uloga na međunarodnom planu i dalje će ostati marginalna i neće moći držati korak s inozemnim visokoobrazovnim institucijama, što će se u konačnici negativno odraziti i na njegove studente i njihovu daljnju mogućnost napretka u karijeri – bilo onoj znanstvenoj bilo onoj u privredi.

 

efst2


Za razliku od znanstveno-istraživačke djelatnosti koja je na doista niskim granama, Ekonomski fakultet u Splitu može se pohvaliti doista odličnim prostornim uvjetima. U već spomenutoj modernoj zgradi fakulteta sagrađenoj 2002. godine te dograđenoj tri godine kasnije studentima i nastavnom osoblju na raspolaganju je čak 11.000 kvadratnih metara prostora koji obuhvaća više dvorana. Najveća među njima ima 310 sjedećih mjesta dok ostale imaju od 18 do 242 sjedećih mjesta, a većina njih opremljena je računalima, internetskim priključcima, Led projektorima i prijenosnom video opremom.


Dobro je primijetiti da je knjižnica fakulteta u potpunosti informatizirana ali ono što ipak zabrinjava su dvije spoznaje. Jedna je ta da je broj sjedećih mjesta u knjižnici nedostatan u odnosu na veliki broj studenata, mada se taj nedostatak djelomično kompenzira doista pogodnim radnim vremenom knjižnice – od 7:00 do 22:00. Druga zabrinjavajuća spoznaja proizlazi iz činjenice da knjižnica ne raspolaže dovoljnom količinom primjeraka obvezne literature što znatno otežava uspješnu pripremu studenata za ispite te ih prisiljava na fotokopiranje nastavnih materijala i korištenje skripti.


Sve u svemu, možemo primijetiti da je Ekonomski fakultet u Splitu visokoobrazovna institucija koja studentima pruža vrlo dobre prostorne uvjete i resurse, a kao jednu od njegovih prednosti treba istaknuti i pozitivan odnos nastavnog osoblja, poglavito onog mlađeg, prema radu. Svakako treba pohvaliti podršku koju uprava fakulteta pruža mladima u odlascima na usavršavanje u inozemstvo pa je stoga još više šteta opaziti da dovoljno nije učinjeno kako bi se osnažila znanstveno-istraživačka djelatnost fakulteta na međunarodnoj razini. Kao negativan aspekt Ekonomskog fakulteta u Splitu treba istaknuti i nedostatak definiranih ishoda učenja te činjenicu da upisne kvote i studijski programi sa svojim pripadajućim kolegijima nisu osmišljeni na temelju analize tržišta, što je svakako veliki nedostatak, posebno kada su u pitanju visokoobrazovne institucije iz područja ekonomije.

 

U sljedećem nastavku predstavit ćemo vam Ekonomski fakultet u Rijeci. 


Ekonomski fakultetu Splitu: (skala 1-5)
Upisni kriteriji: 2
Nastavna aktivnost: 3
Znanstveno-istraživačka djelatnost: 1
Prostor i oprema: 4
Međunarodna suradnja: 3


Prosjek: 2,6

 

Ekonomski fakultet u Zagrebu

Ekonomski fakultet u Rijeci

Ekonomski fakultet u Osijeku

 

FaLang translation system by Faboba

2012. © Fizzit.net

Top Desktop version