Fizzit v2

Switch to desktop Register Login

Znanost

Gdje studirati? (3. dio) - Ekonomski fakultet u Rijeci

efri1

 

'Integriranost u europski prostor visokog obrazovanja i europski istraživački prostor te pružanje snažne potpore razvoju gospodarstva… Fakultet će biti prepoznat kao poželjna i pouzdana visokoobrazovna institucija, partner gospodarstvu, ostalim domaćim i inozemnim znanstvenim i obrazovnim institucijama i studentima'. Ovim riječima javnosti je Ekonomski fakultet u Rijeci predstavio viziju svoje djelatnosti. No koliko ta vizija doista odgovara realnosti postoji li za nju dovoljno čvrsto uporište?


Ako odlučite upisati gore navedeni fakultet, osnovan 1961. kao sastavnica Sveučilišta u Zagrebu da bi se 12 godina kasnijem osnivanjem Sveučilišta u Rijeci pridružio njemu, imat ćete priliku studirati na sve tri razine bolonjskog sustava visokog obrazovanja – preddiplomskoj, diplomskoj i postdiplomskoj. Na onoj preddiplomskoj moguće je upisati studijske programe iz ekonomije, poduzetništva, poslovne ekonomije sa smjerovima financije i računovodstvo, poduzetništvo, menadžment, marketing i međunarodno poslovanje. Uz te programe na hrvatskom jeziku moguće upisati i studij međunarodnog poslovanja na engleskom jeziku, što daje skoro pa endemsko obilježje ovom visokom učilištu obzirom da se u Republici Hrvatskoj studijski programi na engleskom jeziku mogu nabrojiti na prste jedne ruke. Za sve navedene studijske programe dovoljno će biti položiti ispite državne mature iz hrvatskog i stranog jezika te matematike na nižoj, B razini ako svoje srednje školovanje završavate u Hrvatskoj, a ako ste ga završili u inozemstvu možete – kako i inače vrijedi za kandidate koji su se školovali u inozemstvu – konkurirati i bez državne mature ili s rezultatima inozemne (ako ste je polagali).


Drugim riječima, kriteriji za upis preddiplomskog studija na Ekonomskom fakultetu u Rijeci vrlo su niski, a uz to su upisne kvote visoke pa to pobuđuje sumnju u kvalitetu kandidata koji se upisuju na ovu instituciju. Tu sumnju najviše pobuđuje zabrinjavajući statistički podatak prema kojem prosječno vrijeme studiranja ovdje traje čak sedam i pol godina, što drastično ruši percepciju javnosti o ovom fakultetu kao o kvalitetnom rasadniku znanja. Upisne kvote svojom autonomnom odlukom donosi čelništvo samog fakulteta, a odobrava iz Senat Sveučilišta u Rijeci, a mada uprava tvrdi kako su se u posljednjih nekoliko godina smanjile za čak 20 posto nepovoljan omjer broja nastavnika u odnosu na broj studenata jasno pokazuje da se po tom pitanju još nije učinilo dovoljno. Naime, taj omjer veći je od državno propisanog 1:30. Detaljnijom analizom upisnih kvota i nastavničkog opterećenja brzo se može doći do zaključka kako dio krivnje za ovako nepovoljnu statistiku treba potražiti i u politici Sveučilišta u Rijeci, kao i u onoj na državnoj razini, kojom se Ekonomski fakultet u Rijeci ograničava u pravu naplate školarina čime ga se prisiljava na upis većeg broja kandidata kako bi se pokrili osnovni financijski troškovi.


Studijski programi na ovom visokom učilištu dobro su osmišljeni, njihov sadržaj temelji se na standardnoj međunarodnoj literaturi iz područja ekonomije, a nastavne metode uglavnom su konvencionalne ali zadovoljavajuće razine kvalitete. Posebno treba pohvaliti rad na kolegiju iz statistike gdje se na zanimljiv i studentima prijemčiv način vrši analiza podataka, mjere centralne tendencije, disperzije, koncentracije, asimetrije i zaobljenost, kao i regresijska i korelacijska analiza. Međutim, svakako je potrebno uložiti dodatne napore u kolegije iz računovodstva i matematike jer veći broj studenata ima poteškoće sa savladavanjem gradiva i prisiljen je uzimati dodatne instrukcije.

 

efri2


Što se tiče ishoda učenja, Ekonomski fakultet u Rijeci definirao ih je za sve studijske programe što je svakako dobro, međutim oni su uglavnom rezultat zadovoljavanja formalnih zahtjeva u sklopu bolonjskog procesa, a ne studioznog promišljanja koje se temelji na potrebama tržišta rada, posebno kada su u pitanju specijalistički studiji. Ovdje također valja reći da bi ovo visoko učilište trebalo poraditi na snažnijoj specijalizaciji svojih studijskih programa što bi osnažilo njegovu prepoznatljivost i učinilo ga konkurentnijim prvo u regiji, a onda i u širem okruženju.


U studentskim anketama koje se redovno provode nastavnici su uglavnom dobro ocijenjeni – prosječnom ocjenom 4 – no u izravnom razgovoru sa studentima da se opaziti da bi razina poštovanja nastavnog osoblja prema studentima mogla biti i bolja, posebno kada je u pitanju stariji nastavni kadar. Na fakultetu se formalno potiču izvannastavne aktivnosti no ne čini se mnogo više od toga, a studenti također nemaju na raspolaganju studentsku kantinu što im otežava mogućnost prehrane dok borave na ovom visokom učilištu.


Analizirajući kvalitetu bilo kojeg visokog učilišta pažnju svakako treba usmjeriti i na publikacije nastavnika. Nastavno osoblje Ekonomskog fakulteta u Rijeci objavljuje u prosjeku 2,74 publikacije godišnje po osobi što se može smatrati zadovoljavajućim rezultatom, posebno ako se uzme u obzir njihovo veliko opterećenje u predavačkoj djelatnosti. Međutim, ako pogledamo kvalitetu publikacija koje objavljuju, vrlo brzo ćemo shvatiti da situacija nije tako dobra kakvom se čini na prvi pogled jer samo oko 52 posto radova čine oni koji se nalaze u međunarodno priznatim bazama podataka kao što su CC, SSCI, SCI-E i Scopus, a dobar dio radova objavljuje se u Zborniku radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, što pomaže formalnoj statistici ali ništa više od toga.


Ovo visoko učilište uključeno je u 17 projekata koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a postoji još i sedam projekata koji se financiraju iz drugih izvora. To su razvojni projekti koje koordiniraju tri profesora s Ekonomskog fakulteta u Rijeci. Svakako je dobro da ti projekti postoje no trebalo bi osnažiti napore kako bi se njihov broj povećao te kako bi se osiguralo bolje financiranje znanstveno-istraživačke djelatnosti od strane privatnih poduzeća i institucija Europske Unije. Svakako treba pohvaliti činjenicu da je ovaj fakultet domaćin dviju Jean Monnet katedri iz ekonomskih integracija što omogućuje njegovu bolju međunarodnu prepoznatljivost i služi kao važan izvor financiranja nastavne i znanstveno-istraživačke djelatnosti, međutim ozbiljno zabrinjava to što Ekonomski fakultet u Rijeci nema jasno definiranu istraživačku strategiju. Da bi fakultet doista postigao respektabilan uspjeh u međunarodnim vodama nužno je što hitnije definirati specifične smjerove istraživanja u kojima bi fakultet mogao razviti svoje komparativne prednosti. Za sada se čini da je njegova znanstveno-istraživačka djelatnost još uvijek više plod slučajnosti nego sustavnih strateških napora, što nije dobro.


Kako nastavnu, tako i znanstveno-istraživačku djelatnost svakako je lakše obavljati ako za to postoje odgovarajući prostorni uvjeti te ako visoko učilište osigurava svojem nastavnom osoblju i studentima adekvatnu opremu za rad. Kada je u pitanju Ekonomski fakultet u Rijeci, kvaliteta raspoloživih resursa relativno je zadovoljavajuće razine. Oprema udovoljava bazičnim kriterijima i uredno se održava no ono što zabrinjava jest knjižnica koja svojom veličinom od 240 kvadratnih metara ne može pokriti potrebe čak 3500 studenata koliko ih studira na ovom fakultetu, a dodatan problem leži u činjenici da je radno vrijeme knjižnice vrlo ograničeno. Ovdje ujedno valja ukazati i na još jedan važniji nedostatak, a to je nedovoljan broj udžbenika u odnosu na broj studenata te na probleme u kupovanju određenih naslova, što je posljedica neadekvatne financijske politike kako fakulteta tako i Sveučilišta u Rijeci. U svim predavaonicama postoje projektori, a na ovom visokom učilištu nalazi se i više informatički opremljenih učionica, što je svakako dobro no ovdje treba uzeti u obzir i podatak da je od 181 računala kojima fakultet raspolaže za potrebe nastave svega njih 36 staro manje od tri godine, što ukazuje na potrebu osuvremenjivanja temeljne informatičke opreme.

 

efri3


Ovdje još svakako treba spomenuti popriličan problem koji je nastao odlukom Sveučilišta u Rijeci da vrijednost ECTS bodova bude najniža u Hrvatskoj (90,00 HRK) pa se stoga predviđa da će vlastiti prihod Ekonomskog fakulteta u Rijeci – na koji je do sada otpadalo čak 52,65% od ukupnih prihoda – znatno opasti. To bi moglo ozbiljno dovesti u pitanje ne samo mogućnost nabave suvremenije opreme i udžbenika te poboljšanje kapaciteta knjižnice već čak i temeljnu djelatnost fakulteta, tim više što Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske pokriva svega 33% njegovih materijalnih troškova. Ovo je problem na koji svakako treba obratiti pažnju, a u sklopu njegovog rješavanja nužno je provesti detaljnu analizu podataka o radu ovog visokog učilišta na temelju koje bi se stvorio odgovarajući strateški plan daljnjeg razvoja.


Kada je u pitanju mogućnost odlaska studenata Ekonomskog fakulteta u Rijeci na inozemna visoka učilišta, formalno je ona tu no vrlo je loše to što su se studenti u više navrata požalili kako nisu na vrijeme dobili pravodobne informacije o mogućnosti iskorištavanja Erasmus programa. Da je tome doista tako upućuje podatak da je do sada manje od deset studenata ovog visokog učilišta iskoristilo mogućnost odlaska u inozemstvo pa na temelju toga možemo zaključiti kako bi uprava fakulteta trebala poraditi više na njihovom informiranju o gore navedenoj mogućnosti. No jednako tako trebalo bi se poraditi i na motiviranju studenata jer dijelom razlog za slabu posjećenost inozemnih visokih učilišta leži na njima. Naime, studenti ovog fakulteta pokazuju zabrinjavajuću razinu pasivnosti kada je pitanju stjecanje novih, vrlo korisnih, iskustava u stranim zemljama.


Što se tiče interesa studenata iz inozemstva za provođenja dijela studija ili studija u cjelini na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, ni tu situacija nije suviše laskava unatoč u ovom tekstu već ranije spomenutom podatku o studijskom programu na engleskom jeziku. Ovaj studijski program do sada su uglavnom upisivali kandidati iz Hrvatske, a nastava na njemu formalno se provodila na engleskom jeziku no uključivala je i dobar dio predavanja na hrvatskome, zbog nedovoljnog znanja engleskog jezika nastavnog osoblja. Za upis u akademsku godinu 2012./2013. za upis na studijski program na engleskome prijavilo se oko 20 kandidata iz Pakistana koji ne govore uopće hrvatski jezik što je navodno stvorilo određenu razinu zabrinutosti nastavnog osoblja koje bi, u slučaju da se ti kandidati uspiju upisati, bilo prisiljeno nastavu doista održavati u potpunosti na engleskome.


Kada je u pitanju mogućnost boravka nastavnog osoblja u inozemstvu, ni tu situacija nije puno bolja. Naime, svega 17 nastavnika iskoristilo je tu mogućnost u proteklih nekoliko godina, a to se uglavnom svelo na kraće posjete. Ekonomski fakultet u Rijeci u formalnom smislu svojem nastavnom osoblju pruža sve mogućnosti za usavršavanje na inozemnim institucijama no čini se da, kao i kad su u pitanju studenti, za takvo što jednostavno ne postoji dovoljna razina zainteresiranosti. Paušalno sve pripisati pasivnom primorskom mentalitetu svakako ne bi bilo dobro već je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se ovaj negativan trend promijenio kroz adekvatan strateški pristup. Ono što bi svakako pomoglo jest uspostava sustava stimuliranja i nagrađivanja usavršavanja nastavnog osoblja u inozemstvu te uvođenje takvog boravka kao jednog od temeljnih kriterija za napredovanje u zvanju. 

 

efri4

 

Sve u svemu, možemo primijetiti da je Ekonomski fakultet u Rijeci institucija čija kvaliteta nastavne djelatnosti je uglavnom na zadovoljavajućoj razini no potrebno je učiniti više kako bi se ishodi učenja po pojedinim kolegijima doista uskladili za zahtjevima tržišta rada. Pohvalna je činjenica da nastavno osoblje redovno sudjeluje u publikacijskim aktivnostima no zabrinjava to da je nedovoljan broj njihovih znanstvenih radova objavljen u svjetski priznatim časopisima, a također treba poraditi i na osnaživanju međunarodne suradnje, kako na razini nastavnog osoblja tako i među studentima. Postojanje studijskog programa na engleskom jeziku svakako je pohvalno, međutim valja poraditi više na njegovoj promociji te na edukaciji nastavnog osoblja koje u sklopu tog studijskog programa treba predavati na engleskom jeziku. Ono na što također treba obratiti dužnu pažnju jest financijska politika koja onemogućuje fakultet u daljnjem razvoju no ovdje valja naglasiti da kritiku u tom smislu treba usmjeriti i na višu razinu, na Sveučilište u Rijeci, koje svojom financijskom politikom onemogućuje Ekonomski fakultet u Rijeci u provođenju adekvatne nastavne i znanstveno-istraživačke djelatnosti.

 

U sljedećem nastavku ovog feljtona predstavit ćemo Ekonomski fakultet Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku. 

 

Upisni kriteriji: 2
Nastavna aktivnost: 3
Znanstveno-istraživačka djelatnost: 3
Prostor i oprema: 3
Međunarodna suradnja: 2


Prosjek: 2,6

 

Ekonomski fakultet u Zagrebu

Ekonomski fakultet u Splitu

Ekonomski fakultet u Osijeku

 

FaLang translation system by Faboba

2012. © Fizzit.net

Top Desktop version