Fizzit v2

Switch to desktop Register Login

Znanost

Gdje studirati? (4. dio) - Ekonomski fakultet u Osijeku

 

ekoos1


Prije nešto više od dvije godine Ekonomski fakultet Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku proslavio je 50. obljetnicu svog djelovanja, a od iste, 2011. godine, može se pohvaliti IQA certifikatom kojim se potvrđuje, kako navode na svojoj internetskoj stranici 'visoka kvaliteta programa i njegova realizacija, kadrovski potencijal i opremljenost ali i konačni rezultati.' U sustavu rangiranja i ocjenjivanja Webometric – akademske baze poslovnih škola u svijetu, ovo visoko učilište zauzima 53. mjesto u Europi i 136. u svijetu. Znači li to da se zainteresiranima za studiranje ekonomije doista isplati upisati studij na Ekonomskom fakultetu u Osijeku?


Da bi upisali neki od preddiplomskih studijskih programa na ovom fakultetu, bit će dovoljno položiti ispite državne mature iz hrvatskog i stranog jezika te matematike na nižoj, B razini, čime su njegovi upisni kriteriji u potpunosti izjednačenim s onima ostalih ekonomskih fakulteta javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Međutim, ono po čemu se razlikuju jest činjenica da ćete jedino za upis na Ekonomski fakultet u Osijeku morati položiti i izborni ispit državne mature iz područja politike i gospodarstva, ako ste svoje srednje školovanje završili u Republici Hrvatskoj od 2010. godine na dalje. Time su kriteriji ovog visokog učilišta donekle postroženi u odnosu na one njegove izravne konkurencija no i dalje možemo utvrditi kako su na prilično niskoj razini, a takav zaključak dodatno podupire spoznaja o stopi prolaznosti nakon prve godine preddiplomskog studija koja od uvođenja bolonjskog sustava 2005. iznosi oko 40%, što je svakako nedostatno za europske i svjetske standarde, kao i prosječna dužina studiranja od čak šest godina.


Budući studenti Ekonomskog fakulteta u Osijeku mogu dobiti vrlo detaljne informacije o svakom od ponuđenih studijskih programa za preddiplomske, diplomske, stručne, poslijediplomske specijalističke i doktorske studije putem gore spomenute internetske stranice visokog učilišta. Na istim stranicama moći će pronaći brošuru za svaki pojedinačni studij u kojoj će, recimo, moći pročitati da 'završetkom preddiplomskog studija Marketing studenti stječu osnovna i ekonomska znanja i određena specijalistička teorijska i praktična znanja s područja marketinga i na taj način su osposobljeni za obavljanje složenijih marketinških poslova u subjektima gospodarskih i izvangospodarskih djelatnosti'. U brošuri o svakom studijskom programu predstavljeni su svi kolegiji koje taj studijski programa obuhvaća uz satnicu, nositelje, obveznu i izbornu literaturu, metode ocjenjivanja znanja te sadržaj i ciljeve kolegija. Tako, na primjer, u brošuri za kolegij Business Intelligence u sklopu diplomskog studija iz poduzetništva možemo pročitati kako je cilj ovog kolegija 'objasniti ulogu Business Intelligence koncepta u stvaranju konkurentske prednosti poduzeća. Na osnovi znanja stečenog tijekom kolegija studenti će moći analizirati razinu korištenja informacija u nekom poslovnom sustavu te identificirati koji od modela formalizacije Business Intelligencea je optimalan za neki poslovni sustav'.


Gore naveden pristup informiranju budućim studentima treba svakako pohvaliti, kao i činjenicu da im se propisana literatura i ostali nastavni materijali daju na raspolaganje putem sustava učenja na daljinu. Međutim, veoma zabrinjava spoznaja da se u dobrom dijelu kolegija Power Point prezentacije koriste kao temeljni nastavni materijal, što nipošto ne može biti dovoljno za kvalitetno izvođenje nastave. Ovdje još treba reći da su ishodi učenja na Ekonomskom fakultetu u Osijeku najčešće svedeni isključivo na teorijsko znanje, a zanemaruju se praktične vještine i kompetencije koje bi studenti trebali steći – jedini izuzetak je studijski program iz poduzetništva. U razgovoru sa studentima brzo smo ustanovili da je veći dio njih - unatoč konvencionalnoj ali i prilično kvalitetnoj teorijskoj nastavi - nezadovoljan količinom znanja koje će jednog dana moći primijeniti na radnom mjestu. Ovaj kriterij iznimno je važan, posebno kada se uzme u obzir teška gospodarska situacija u području Slavonije i Baranje gdje bi upravo Ekonomski fakultet Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku trebao biti okosnicom daljnjem napretka i gospodarskog razvitka tog područja, što je znatno otežano ako studentima nisu na raspolaganju odgovarajuća praktična znanja.


Na fakultetu je zaposlena 101 osoba u nastavnom i administrativnom osoblju čime na žalost nije zadovoljen propisani omjer na nacionalnoj razini od 30:1 studenata na jednog člana nastavnog osoblja, pa stoga osim o upisnim kriterijima valja dobro razmisliti i o mijenjanju strategije zapošljavanja i napredovanja u zvanjima na Ekonomskom fakultetu u Osijeku – međutim, ovo je problematika koja, zbog unaprijed određenih pravila na nacionalnoj razini, nadilazi isključivo odgovornost ovog visokog učilišta.


Kada je u pitanju nastavno osoblje fakulteta vrlo brzo može se uočiti razlika između starije i mlađe grupe djelatnika, a koja se odnosi na razliku u pristupu nastavnim metodama. Dok asistenti i mlađi članovi nastavnog osoblja u svom radu primjenjuju suvremene nastavne metode, kao i metode ocjenjivanja poput, na primjer, sustava učenja na daljinu, oni stariji od toga zaziru i drže se tradicionalni metoda. Također, mlađi nastavnici mnogo su skloniji primjeni inovacija u nastavi dok njihovi stariji kolege ne odustaju od tradicionalnog pristupa koji nerijetko ne ide u korak sa zahtjevima suvremenog tržišta. Isto tako treba primijetiti nastavu koju izvode mlađi članovu nastavnog osoblja obilježava visoka razina interaktivnosti sa studentima, uključivši kako onu uživo tako i onu elektronskim putem, što je osobito važno u pravilnom provođenju nastave u skladu s bolonjskim zahtjevima. Na žalost, starije nastavno osoblje još uvijek naglasak daje isključivo klasičnom ex cathedra pristupu kojeg se nipošto ne treba u potpunosti odbaciti, no svakako ga treba nadopuniti interaktivnijim i modernijim metodama nastave koje će budućim diplomantima omogućiti višu razinu kompetitivnosti na tržištu rada.


Kao i na svim ostalim ekonomskim fakultetima javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj, studenti Ekonomskog fakulteta u Osijeku imaju mogućnost iskazati svoje mišljenje o kvaliteti nastavi u studentskim anketama što, naravno, nije dovoljno za pružanje sveobuhvatnih i u potpunosti realnih informacija o razini kvalitete nastave ali svakako treba pozdraviti kao pozitivan korak. Ipak, mnogi studenti požalili su se kako nisu upoznati s rezultatima ankete, kao ni s konkretnim koracima koje uprava fakulteta poduzima na temelju njihovih prigovora pa se onda treba ozbiljno postaviti pitanje kakva je svrsishodnost studentske ankete koja je tu očito samo kao formalnost, a ne kao jedan od mehanizama unaprjeđenja kvalitete na visokom učilištu? Dobra je vijest ipak ta da u posljednje dvije godine uprava Ekonomskog fakulteta u Osijeku mnogo veću pažnju posvećuje aspektu kvalitete svog rada no on je i dalje uglavnom sveden na zadovoljavanje formalnih zahtjeva u vidu dokumenata – koji se mogu vidjet i na internetskoj stranici ovog visokog učilišta - a uvelike je zanemaren praktični aspekt kvalitete u nastavno-znanstveno nastavnom radu koji bi ovaj fakultet trebao učiniti konkurentnim ne samo na području Hrvatske već i u širem regionalno i europskom okruženju.


Aspekt kvalitete na kojem Ekonomski fakultet u Osijeku svakako treba hitno poraditi su publikacije. Mada su znanstvenici s ovog visokog učilišta u razdoblju između 2005. i 2009. godine objavili 874 znanstvene publikacije što, ako uzmemo u obzir 65 članova nastavnog osoblja u navedenom razdoblju, dovodi do podataka od 2,69 publikacija godišnje po istraživaču. Taj podatak sam po sebi i nije tako loš, posebno kada se uzme u obzir iznimno visoko nastavno opterećenje nastavnog osoblja koje u nekim slučajevima iznosi čak i više od 500 sati mjesečno, međutim ono što zabrinjava jest spoznaja da svega 0,18% tih publikacija čine istraživački članci u časopisima koji se nalaze u međunarodno priznatim bazama kao što su CC, SSCI, SCI-E i Scopus, čime je opasno ugrožena međunarodna prepoznatljivost Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Nadalje, one formalno međunarodne publikacije u kojima svoje radove objavljuju nastavnici ovog visokog učilišta, kao što su Interdisciplinary Management Research i Ekonomski vjesnik, obuhvaća suviše širok raspon i nisu usredotočene na određeno specijalizirano polje, a postupak njihovog recenziranja je upitan. Oni koji su primarno zainteresirani za znanstveno-istraživački rad na Ekonomskom fakultetu u Osijeku također neće biti zadovoljni podatkom da im se u velikoj većini slučajeva prilika za objavljivanjem radova omogućuje isključivo u časopisima regionalnog karaktera čija međunarodna prepoznatljivost je takoreći nepostojeća.


Politika zapošljavanja na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj organizirana je na takav način da je fakultetima zapravo nemoguće uposliti znanstvene novake ako im nisu na raspolaganju odgovarajući istraživački projekti koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Stoga je na prvi pogled pohvalna činjenica da Ekonomski fakultet u Osijeku sudjeluje u 16 takvih projekata, no problem leži u spoznaji da se ovdje radi o projektima vrlo ograničenih financijskih sredstava koji uz to nemaju odjeka u međunarodnoj zajednici te zapravo ni na koji način ne mogu doprinijeti jačanju ugleda fakulteta u europskom i svjetskom okruženju. Dodatan problem predstavlja ranije već spomenuto ekstremno visoko nastavno opterećenje akademskog osoblja zbog čega su nastavnici ovog fakulteta prisiljeni zanemariti svoje znanstveno-istraživačke dužnosti. Zbog toga uprava Ekonomskog fakulteta u Osijeku hitno treba poraditi na revidiranju upisnih kvota i politike zapošljavanja nastavnog osoblja kako bi se poboljšao gore već spomenut nepovoljan omjer broja nastavnika i studenata te nastavnicima omogućilo aktivnije participiranje u znanstveno-istraživačkom radu.


Naravno, sudjelovanje u projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta nipošto ne može biti dovoljno. Svakako treba osnažiti napore kako bi se fakultet aktivnije uključio u projekte Europske unije, prvenstveno s ciljem jačanja nepovoljne gospodarske situacije u istočnom dijelu Republike Hrvatske. Vrlo ozbiljan razlog za zabrinutost nalazimo u saznanju da je istraživačka strategija Ekonomskog fakulteta u Osijeku tek u povojima te da uopće nisu definirane komparativne prednosti kako ni fakulteta u cjelini tako ni pojedinih njegovih odjela pa je stoga nemoguće utvrditi na koji način bi trebala biti usmjerena znanstveno-istraživačka djelatnost ove visokoobrazovne institucije. Takvo tapkanje u mraku uz sporadičan pristup istraživanjima i znanstvenom radu nipošto ne može polučiti dobre rezultate. Dodatno zabrinjava i činjenica da metode obrade statističkih podataka o publiciranju nisu dovoljno transparentne što dovodi do konfuzije. Kroz razgovor s članovima nastavnog osoblja ustanovljeno je i da je jedan od razloga niskog broja radova u međunarodno priznatim časopisima te nedostatnog broja prijava za financiranje europskih projekata čisto psihološke prirode – radi se o strahu od odbijanja od strane međunarodnih recenzenata. Uprava Ekonomskog fakulteta u Osijeku svakako bi trebala aktivno poraditi na ovom problemu te afirmativnim pristupom potaknuti svoje djelatnike na izlazak iz strogo ograničene nacionalne kukuljice.


Dobar korak ka nalaženju rješenja ovog problema leži u samim studentima koji pokazuju visoku razinu interesa za provođenjem barem jednog dijela studijskog programa na nekom od svjetski priznatih inozemnih visokih učilišta. Osim programa ERASMUS koji omogućuje studentsku razmjenu, tu su i bilateralni sporazumi između Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku i nekih inozemnih sveučilišta poput onih u Grazu, Augsburgu, Phorzheimu i Turkuu. Na žalost, unatoč interesu koji je bez sumnje tu samo neki studenti Ekonomskog fakulteta u Osijeku iskorištavaju mogućnost studiranja u inozemstvu pa je očito da treba osnažiti institucionalnu podršku uprave ovog visokog učilišta zainteresiranima za provođenje dijela studija u nekoj stranoj zemlji.


Kada je nastavno osoblje u pitanju, samo je malen broj nastavnika imao priliku steći iskustvo boraveći na nekom od inozemnih visokih učilišta, i tu se uglavnom radilo o kraćim boravcima, uglavnom u Njemačkoj i u Sloveniji. Dobro je znati da im uprava fakulteta pruža podršku u ovoj vrsti aktivnosti no iz navedenih podataka jasno je da ta podrška očito nije dovoljna i da je treba intenzivirati. Isto tako, svakako treba poraditi na privlačenju studenata iz inozemstva, obzirom na činjenicu da je njihov broj do sada bio zanemariv. To nas ne treba čuditi, posebno ako uzmemo u obzir da se na Ekonomskom fakultet u Osijeku nude svega dva studijska programa, proizašla iz Tempus projekata, koji su na engleskom jeziku.

 

Kada je u pitanju sudjelovanje profesora iz inozemstva u radu ovog visokog učilišta treba reći da je ono ograničeno isključivo na povremena gostujuća predavanja, što nipošto nije dovoljno za jedan fakultet koji stremi visokom međunarodnom ugledu. Pohvalno je da se neki doktorski studiji iz područja poduzetništva provode u bliskoj suradnji sa sveučilištima iz Austrije, Finske, Slovenije i Velike Britanije. Međutim, vrlo je nepovoljno saznanje da nekim gostujućim nastavnicima na doktorskom studiju iz menadžmenta, a koji dolaze sa Veleučilišta Pforzheim u Njemačkoj ne bi bilo dozvoljeno predavati na istoj akademskoj razini u njihovoj zemlji. Ovo, na žalost, ukazuje na neozbiljan i nemaran pristup kakav si jedno ozbiljno visoko učilište nipošto ne bi smjelo dozvoliti. Treba još dodati da je sudjelovanje kako nastavnog osoblja, tako i studenata Ekonomskog fakulteta Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku na međunarodnim konferencijama na nedostatnoj razini, što ocjenjujemo kao vrlo nepovoljno obzirom na to da upravo međunarodne konferencije pružaju izvrsnu priliku za stvaranjem mreže kontakata iz kojih se kasnije može razviti korisna suradnja kojom će se doprinijeti osnaženju položaja jednog visokog učilišta u međunarodnom okruženju.


Kada su pitanju tehnički kapaciteti i oprema Ekonomskog fakulteta u Osijeku, studentima je na raspolaganju 18 predavaonica površine 1757 kvadratnih metara s 1491 sjedećim mjestom. Mada su sve predavaonice opremljene suvremenim audio-video uređajima i imaju pristup internetu, velik problem predstavlja činjenica da je prostor kojeg obuhvaćaju nedostatan obzirom na broj studenata na fakultetu pa je time, zbog suviše naguranih predavaonica, ugrožena kvaliteta nastave.

 

Knjižnica fakulteta visoko je informatizirana, što je svakako dobro, no problem je u tome što je suviše malena pa svojom površinom od 189 kvadratnih metara također ne može zadovoljiti prohtjeve velikog broja studenata. Na prostor čitaonice u sklopu knjižnice otpada 63 kvadratna metra, a u njoj se nalazi samo 50 sjedećih mjesta. Ipak, zanimljivo je primijetiti da unatoč skučenom prostoru među studentima vlada dobra atmosfera i možemo utvrditi da je radno okruženje prilično dobro, obzirom na uvjete koji su daleko od idealnih. Knjižnica inače raspolaže s 35.000 naslova, a nabavu većine njih financiralo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Obzirom na saznanje da je financijska injekcija države iz godine u godinu sve manja, očito je da će fakultet morati razviti aktivnu strategiju financiranja svog knjižničnog fonda iz vlastitih sredstava.


Odličnu priliku za razvoj te strategije pruža podatak da prihodi iz proračuna čine oko 40% ukupnih prihoda fakulteta, dok ostatak dolazi iz vlastitih sredstava. Najznačajniji izvori izvanproračunskih sredstava su školarine, od čega 60 posto otpada na preddiplomske studije, a 19 posto na poslijediplomske. Visok udio izvanproračunskih sredstava vidimo kao pozitivan aspekt kojim se potiče odgovornost u stvaranju vlastite razvojne strategije te izbjegava izravna ovisnost o financijskoj pomoći od strane države, što je pristup kojeg svakako treba pozdraviti, posebno u današnjoj gospodarski nepovoljnoj situaciji, kada je model oslanjanja na državnu intervenciju iznimno teško održiv.


Sve u svemu, Ekonomski fakultet Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer visokoobrazovna je ustanova koja vodi brigu o svojim budućim i sadašnjim studentima, posebno kada je u pitanju nastavna aktivnost koju prakticiraju mlađi članovi nastavnog osoblja. Međutim, jednako tako postoji čitav niz aspekata na kojima fakultet treba poraditi kako bi sebi osigurao međunarodnu prepoznatljivost i ugled te kako bi osnažio konkurentnost svojih diplomanata ne samo na hrvatskom već i na europskom i međunarodnom tržištu. Veću pažnju treba posvetiti usklađenosti ishoda učenja i metoda ocjenjivanja s tržišnim zahtjevima, kao i poticanju međunarodne razmjene studenata i nastavnog osoblja. Također, jedan od prvih ozbiljnih koraka uprave fakulteta treba uključiti razvoj precizne znanstveno-istraživačke strategije u kojoj će se jasno definirati komparativne prednosti ovog visokog učilišta, kao i njegovih pojedinih odjela, a nužno je i hitno podignuti razinu kvalitete publikacija te snažno intenzivirati sudjelovanje u europskim projektima. Tek onda će Ekonomski fakultet u Osijeku moći bit prepoznat kao respektabilna visokoobrazovna institucija koja može poslužiti kao zamašnjak gospodarskom razvoju istočne Hrvatske i šire regije.


Upisni kriteriji: 3
Nastavna aktivnost: 3
Znanstveno-istraživačka djelatnost: 1
Prostor i oprema: 4
Međunarodna suradnja: 3

 

Prosjek: 2,8

 

Ekonomski fakultet u Zagrebu

Ekonomski fakultet u Splitu

Ekonomski fakultet u Rijeci

 

 

 

FaLang translation system by Faboba

2012. © Fizzit.net

Top Desktop version