Fizzit v2

Switch to desktop Register Login

Znanost

Istraživanja pokazuju - studiranje u inozemstvu donijet će vam višestruku korist

studentivani

 

Kako vam se sviđa ideja provođenja barem dijela svog studija u inozemstvu? Ako se odlučite sudjelovati u programu studentske razmjene s nekom od zemalja Europske Unije tada ste definitivno u trendu. Naime, prema podacima Europske komisije o studentskoj mobilnosti u EU Hrvatska je na trećem mjestu po rastu broja studenata koji se odlučuju barem dio svog studija provesti na nekom inozemnom sveučilištu, iza Malte i Cipra. Hrvatski studenti najčešće odlaze u Njemačku, Austriju i Italiju, a ovim zemljama sada se već opasno približava i Španjolska, inače najpopularnije odredište stranih studenata. Ovi podaci mogu nas doista veseliti zbog znanstveno potvrđenih spoznaja da čak i privremen boravak na studiju u inozemstvu ima brojne pozitivne učinke za pojedinca.


Studija koju je proveo tim na čelu s profesorom Williamom Madduxom iz Sjedinjenih Američkih Država pokazala je da su se studenti koji imaju međunarodno iskustvo pokazali uspješnijima u rješavanju problema, kreativnijima i prilagođenijima, a također je porasla i šansa da će jednog dana na tržište uspješno plasirati vlastiti proizvod ili uslugu.


Sličnu studiju provela je i izvanredna profesorica Angela Leung s Poslovnog sveučilišta u Singapuru. Ona je, pak, uspjela dokazati da su studenti koji provedu barem dio svog studija u inozemstvu, a time i u doticaju s drugim kulturama, kreativniji te da su lakše u stanju pronaći poveznicu između činjenica koje na prvi pogled djeluju kao da nemaju ništa zajedničko. Drugim riječima, lakše im je povezati činjenice u koherentnu cjelinu.


Sve ovo potvrđuje i istraživanje izvanrednog profesora Davida Therriaulta sa Sveučilišta u Floridi koji je podijelio studente koji su u njemu sudjelovali u tri grupe. Prvu su činili oni koji su već studirali vani, drugu oni koji to namjeravaju, a treću oni koji uopće nemaju namjere otići na studij u drugu zemlju. Dao mi je više zadataka u kojima je trebala doći do izražaja njihova kreativnost. Očekivano, daleko najbolje rezultate imala je prva grupa, a najgore treća.


Još jedno istraživanje sličnog tipa provedeno je na Sveučilištu Sorbonne u Francuskoj. Studenti s prethodnim iskustvom u inozemstvu te oni bez njega sudjelovali su u igri asocijacije gdje su morali smisliti riječ koja se može povezati s više pojmova koji su im bili unaprijed zadani. Na primjer, riječi zastava, roblje i tehnika mogu se svi povezati s pojmom bijelo ('bijela zastava', 'bijelo roblje' i 'bijela tehnika'). Naravno, studenti s međunarodnim iskustvom i ovdje su se pokazali uspješnijima.


Ovakvi rezultati i nisu tako iznenađujući. Naime, odlazak na studij u inozemstvo, pa makar i na samo jedan semestar, mnogim studentima ne predstavlja samo priliku za tulumarenjem bez nadzora roditelja. Odlaskom u drugu zemlju, daleko od doma, mnogi među njima prvi put dolaze u situaciju da se moraju brinuti sami o sebi. U blizini više nema majke koja može oprati prljavo rublje, skuhati ručak ili namjestiti krevet. Čak i ako student u Hrvatskoj živi sam, odnosno izvan obiteljskog doma – što je u nas, doduše, još uvijek rijetkost – sama činjenica da se u blizini nalaze njegova rodbina i prijatelji pruža mu svojevrstan osjećaj sigurnosti. Jednom kada se nađe u stranoj zemlji u potpunosti je prepušten sam sebi i tada doista na vidjelo izbijaju njegova sposobnost prilagodbe i kreativnost.


Ono što također utječe na kreativnost jest drugačiji način razmišljanja koji se upija boravkom u stranoj kulturi. Student na razmjeni pritom će, naravno, najviše biti izložen utjecaju kulture one zemlje u kojoj boravi no isto tako će dolaziti i pod djelomični utjecaj kultura onih zemalja iz kojih dolaze ostali studenti koji su se također odlučili za isti studijski program. Tako će, na primjer, družeći se sa studentima iz Sjedinjenih Američkih Država naučiti cijeniti pragmatičnost, Nijemci će ga podučiti točnosti, Francuzi hedonističkom odnosu prema hrani, a Japanci radišnosti.


Čak i privremen boravak u drugoj zemlji tjera nas na prilagodbu vlastitog ponašanja, a rezultat dugotrajnijeg iskustva tog tipa omogućuje nam da drugim ljudima i situacijama pristupimo otvorenija uma te da donesemo realnije zaključke o njima na temelju spoznaje do koje je došlo iz više uglova. Na primjer, ako posjetimo Japan vidjet ćemo da se tamo primanje napojnice smatra sramotnim. Japanci, naime, polaze od ideje da se vrhunska usluga od njihovih ugostiteljskih djelatnika očekuje pa stoga napojnicu vide kao svojevrsno potkupljivanje. S druge strane, u svim europskim zemljama, kao i u SAD-u, davanje napojnice ne samo što se smatra prihvatljivim već se i očekuje – naročito u Americi gdje egzistencija mnogih konobara ovisi upravo o tome. Dolazak u doticaj s običajima koji su možda različiti od naših natjerat će nas početi razmišljati drugačije te će potencijalno dovesti do novih, kreativnih rješenja koja ćemo osmisliti suočavajući se s raznim problemima.


Za mlade Hrvate studij u inozemstvu koristan je i zbog toga jer tako imaju priliku iskusiti studentski život na nekom od kvalitetnih zapadnih sveučilišta te usvojiti sustav vrijednosti koji se na njemu njeguje. Takva, kvalitetna, sveučilišta sve više napuštaju ideju studija kao produžetka srednje škole gdje se pasivno sjedi na predavanjima te potom kampanjski priprema za test na kojem će se naprosto reproducirati činjenice, i to na temelju unaprijed zadane literature. Na žalost, to je još uvijek čest slučaj na hrvatskim sveučilištima. Ozbiljan studij prvenstveno se temelji na znanstveno-istraživačkom radu i podrazumijeva, osim ex cathedra predavanja, i samostalan rad studenta koji tako mora – studiranjem, a ne pukim učenjem – naučiti primjenjivati pravilnu istraživačku metodologiju kako bi sam došao do literature koja će mu ponuditi odgovore na pitanja koja traži. Kako u našoj zemlji takav način razmišljanja koji potiče samostalnost pojedinca na studiju još uvijek nije uvriježen svakako ohrabrujuće zvuči podatak da se sve više mladih u Hrvatskoj odlučuje za studentsku razmjenu u inozemstvu.


Osim što sami donose pregršt korisnih iskustava kući oni su također svojevrsni ambasadori naše zemlje te u inozemstvo prenose i utjecaj hrvatske kulture na širu zajednicu te promoviraju našu zemlju i njene vrijednosti, što svakako treba pozdraviti i poticati. Studenti zainteresirani za studentsku razmjenu i inozemstvu više informacija o tome mogu saznati kod Erasmus koordinatora svog fakulteta (ako ga fakultet ima), u uredu za međunarodnu suradnju svog sveučilišta, u Agenciji za mobilnost i programe EU te u Institutu za razvoj obrazovanja.

 

FaLang translation system by Faboba

2012. © Fizzit.net

Top Desktop version